
Upoznavanje sa
gradjanskom arhitekturom
XIX v.
(Kuca Marka
Stojanovica)

Podsecanje na
istorijske licnosti:
knez Milos Obrenovic

Najznacajniji srpski
vladar XX veka:
Kralj-demokrata
Petar I Karadjordjevic

Zvucna imena
beogradske varosi:
Djordje Vajfert,
industrijalac
i bankar
|
Ciljevi akcije razgledanja
Razgledanje pocinje ispred
Biblioteke grada Beograda, na samom kraju Knez Mihailove ulice. Programom
ovog obilaska obuhvaceno je gradsko jezgro, koje se od prve polovine XVIII
veka razvijalo kao srpska varos u okviru Sanca (Princ Eugenova linija).
Ovde se, od tridesetih godina proslog veka,
postepeno formira administrativno-politicki centar Srbije u doba kneza
Milosa. Na mestu stare crkve Arhangela Mihaila, koja je sluzila kao stozer
okupljanja srpske misli, osecanja i aktivnosti, kao simbol nacionalnog
identiteta - ugrozenog u pojedinim istorijskim okolnostima politikom
stranog gospodara, nastaje Saborna crkva. U njenoj gravitacionoj zoni bile
su u Milosevo doba smestene sve vazne institucije ondasnje Srbije. U
neposrednoj blizini nalazi se i jedna od retkih ocuvanih starih urbanih
celina - Kosancicev venac.
Programom razgledanja obuhvacen je deo
danasnjeg centra grada, koji poseduje izuzetan znacaj u
urbanisticko-arhitektonskom i istorijskom pogledu.
U ovom prostoru nalaze se arhitektornski
objekti koji su:
- primeri odredjenih pojedinacnih -
autorskih, kao i ukupnih profesionalnih dostignuca u razvoju
beogradske arhitekture XIX veka,
- pokazatelj opredeljenosti ondasnjih
vlasti i graditelja za evropsku orijentaciju u urbanom razvoju srpskog
Beograda, odmah po sticanju delimicne autonomije hatiserifom iz 1830.
godine i narocito sa odlaskom Turaka 1867,
- svedoci procesa nastajanja drzavotvorne
Srbije i zacetka formiranja njenog buduceg glavnog grada (u doba kneza
Mihaila Obrenovica).
Ciljevi razgledanja
U postupku razrade ideje o ovom programu razgledanja, kao i svih elemenata
njegove realizacije, autori su posli od sledecih ciljeva akcije:
- predstaviti istorijske uslove
nastanka i razvoja gradskog zivota Beograda,
- ukazati na najznacajnije ocuvane
arhitektonske objekte, vreme i uslove njihove izgradnje, njihove
arhitekte i graditelje, stilske i umetnicke karakteristike (pripadnost
pojedinim stilskim pravcima u kontinuiranom razvoju gradske
arhitekture od 1815. do pocetka XX veka), njihovu funkciju nekad i
sad,
- skrenuti paznju na opste-kulturni i
civilizacijski znacaj jedne solidno ocuvane stare ambijentalne
celine Beograda (Kosancicev venac) i istaci specificnosti njenih
pojedinacnih, karakteristicnih delova i objekata,
- identifikovati pojedine arheoloske
lokacije, gde su pronadjeni objekti koji pripadaju ranijim epohama
u razvoju naselja na ovom podrucju (ostaci rimskog civilnog naselja,
zrtvenici, grobovi, terme i sl.),
- objasniti znacaj Saborne crkve kao duhovnog
centra pravoslavnog Beograda u vreme stvaranja moderne srpske
drzave i detaljnije ukazati na istorijski, arhitektonski, umetnicki i
religiozni znacaj ovog objekta,
- predstaviti sve okolnosti tragicnog
nestanka stare Narodne biblioteke i njenih fondova neprocenjive
kulturno-istorijske vrednosti, sa ciljem da svi mi jasnije i na licu
mesta shvatimo neizmerivu velicinu gubitka, kako bismo bili dodatno
stimulisani da sa svoje strane doprinosimo zastiti svakog
kulturno-istorijskog dobra u buducnosti,
- podsetiti na zanimljive price i
dogodovstine iz zivota beogradske varosi proslog veka, kao i na
pojedine licnosti koje su ostavile svoj pecat u ambijentu koji je
predmet obilaska.
|